Prema Enciklopedija života (EOL), puževi i puževi bez okosnice obuhvaćaju 61 995 kopnenih i vodenih vrsta u razredu Gastropoda, u tipu Mollusca, i široko su rasprostranjeni diljem planeta. (Izvor)
Broj ove vrste beskralješnjaka donekle varira zahvaljujući otkrićima vrsta, posebno “mikropuževa” (Izvor), i izumiranja vrsta, poput onog “Lonely Georgea”, havajskog puža drveća, Achatinella apexfulva, u 2019. (Izvor)
Neke karakteristike puževa otežavaju ih proučavanje s obzirom na njihov san (tj. mirovanje) ili druge navike—npr. njihovu veličinu, lokaciju/staništa, osjetljivost na klimatske ili druge promjene kao što su one povezane s zakiseljavanjem oceana i poteškoće u držanju u laboratoriju; drugi aspekti, uključujući njihov relativno jednostavan CNS (središnji živčani sustav) i mogućnost sekvenciranja u analizama genoma, čine određene vrste dobrim istraživačkim modelima, kao što se vidi s velikim barskim pužem Lymnaea stagnalis.
Od do sada Vrlo malo vrste puževa koje su rigoroznije proučavane s obzirom na njihov prividni odmor ili navike odmora i kretanja, pretpostavljeno je da kopneni i vodeni puževi raznih vrsta čini iskusiti stanje slično snu i da se njegova duljina i karakter razlikuju od vrste do vrste.
- Na primjer, među L. stagnalis barski puževi, Uočeno je često, kratko mirovanje od otprilike 7 “spavanja” u trajanju od samo 22 minute (plus/minus 1 minuta) u razdoblju od 13 ili 14 sati. (Izvor)
- Echinolittorina malaccana proučavao na umjetnim morskim nasipima “obično provedu više od 90 posto svog života izloženi zraku, u stanju mirovanja” sa složenim metabolizmom u vezi s temperaturnim fluktuacijama (s ponašanjem traženja sjene i izbjegavanja topline u prošlim promatračkim studijama; Izvor).
- Devet vrsta toplovodnih pelagičnih puževa ili puževa otvorenog oceana pokazalo je noćno plivanje i hranjenje u suprotnosti s dnevnim “gotovo okomitim” putanjama poniranja za koje se može pretpostaviti da se odnose na mirovanje i izbjegavanje predatora (Izvor).
Puževe je, ukratko, teško proučavati, a vrsta je tako brojna i stoga je potrebno provesti mnogo više istraživanja kako bi se bolje razumjelo koliko je njihovo prividno mirovanje približno približno onome što bismo nazvali spavanjem i kako bi se izmjerili njegovi uzroci, učinci i karakteristike.
Kako se definira spavanje ili mirovanje?
“Hibernacija nije jedina vrsta uspavanosti koju životinja može doživjeti, a zima nije jedino godišnje doba koje životinje mogu zaspati ili smanjiti svoju aktivnost.” (Izvor)
Vjeruje se da se kopneni i vodeni puževi ne razlikuju u pogledu podnošenja razdoblja mirovanja radi očuvanja energije. Puževi su hladnokrvni (ektotermi), pa ne prolaze kroz zimski san.
Naprotiv, ektotermi poput puževa ulaze u brumaciju ili estivaciju (također pisanu aestivacija).
“Brumacija” je terminologija koju moderni biolozi koriste za stanje slično hibernaciji, ali za hladnokrvne životinje. “Estivacija je kada su životinje u stanju mirovanja jer su vremenski uvjeti vrlo vrući i suhi.” (Izvor)
Posebno su puževi vrlo osjetljivi na razdoblja hladnoće ili suše/nedostatka vlage. “Tijekom vrućine dana i suhih sati u podne, puževi ostaju u stanju mirovanja koje se naziva estivacija ili suhi san. Njihovo ponašanje tijekom ovog mirovanja dosta se razlikuje od vrste do vrste,” ali često uključuje zatvaranje usta školjke sasušenom sluzi. (Izvor)
Ipak, možda je najfascinantnija priča o pužu koji je “spavao” – stvarno, procjenjuje se – gotovo 4 godine.
Priča je započela 1846. godine, kada je a Helix desertorum kopneni puž (danas se obično zovu Eremina desertorum) postavljen je na ploču u muzeju u Egiptu. (Izvor)
Otprilike četiri godine kasnije, zoolog je otkrio da je puž zapravo živ – zaštitio se od vrućine pomoću sluznice koja se zove epifragma.
Ovaj pustinjski puž je “reanimiran” mlakom vodom i hranjen dijetom od listova kupusa, nakon čega je živio još nekoliko godina prije nego što je malaksao i umro (sigurno, ovaj put) 1852. (Izvor)
Što je uopće puž?
Lako je pogrešno razumjeti biološku ili drugu složenu terminologiju.
Naposljetku, koliko je među nama malakologa – što je sam po sebi pomalo neusklađen izraz koji opisuje znanstvenika koji proučava ovu vrstu Molluscaza koji sada znamo da uključuje klasu Gastropoda, dom puževa i puževa puževa, ali i međukralježnjaka s kompliciranijim CNS-om, poput hobotnica i lignji? (Izvor)
Gastropodi su “daleko najveća skupina mekušaca . . . sastoji se od[ing] oko 80% živih mekušaca” (Izvor).
Puževi su ugniježđeni među puževima s mišićavim stopalima i klize duž njih koristeći to mukozno mišićavo stopalo ili je njihova lokomotivna sposobnost prilagođena plivanju ili kopanju; za razliku od, za usporedbu, “golih” puževa puževa, puževi nose jednu, obično spiralno zamotanu ljušturu čija operkulum (vrata) mogu se zatvoriti nakon što zatvore svoja meka tijela unutra. Mnogi imaju dobro razvijenu glavu s očima i šiljastim jezikom koji se naziva radula. (Izvor)
Ako volite činjenice o puževima, toplo preporučujem ovu sjajnu knjigu o puževima s Amazona – Sve što biste trebali znati o: puževi.
Koliko dugo spavaju ispitivani puževi?
- Lymnaea stagnalis (Veliki barski puž): Kao što ime implicira, velikog ili divovskog barskog puža najvjerojatnije ćete vidjeti u stajaćim slatkim (ne slanim) vodama. “Široko se koristi za proučavanje učenja, pamćenja i neurobiologije” (EOL). Značajna studija o L. stagnalis, Stephenson i Lewis 2010., zaključio je da ti modelni organizmi pokazuju mirovanje, da je njihovo mirovanje stanje slično snu, te da bi se stoga trebali pridružiti “rastućem popisu beskralješnjaka” u kategoriji spavanja (naspram onih koji ne spavaju). . Nadalje, ovi vodeni puževi spavali su oko 7 puta u razdoblju od 13 ili 14 sati. Svaki “drijemanje” bio je relativno kratak, trajao je samo 22 minute, plus-minus minutu.
- Echinolittorina malaccana puževi: Proučavani na umjetnim morskim zidovima u Bruneju, ovi morski puževi su osjetljivi na temperaturne uvjete svog okoliša, te je pretpostavljeno da provode više od 90% svog života pričvršćeni za stijenu i, stoga, nepokretan. Jesu li spavali? Dodatne studije mogle bi dovesti do znanstvenog konsenzusa o tome – ali samo ako ovi puževi mogu preživjeti razaranja zakiseljavanja oceana izazvanih dramatičnim klimatskim promjenama.
- Proučavano je devet vrsta toplovodnih pelagičkih puževa (otvorenog oceana), a rezultati su objavljeni tek u rujnu 2020. Autori kažu da je „ponašanje pelagičkih puževa u plivanju i tonjenju slabo proučeno, ali je važno za njihovu ekologiju, interakcije predator-plijen i vertikalne distribucije.” Ponašanje pri tonjenju koje se obično vidi kod ovih morskih vrsta tijekom dnevne vrućine mogao ukazuju na neku vrstu tromosti ili mirovanja, moguće u kombinaciji s izbjegavanjem predatora i izbjegavanjem ekstremnih svjetla/topline. Studija, koja nije eksplicitno proučavala pužev san, pozitivno je povezala „brzine plivanja, brzine tonjenja i kutove klizanja. . . s veličinom školjke” (Izvor).
Spavaju li puževi danju ili noću?
Konsenzus istraživanja je da su puževi vrlo prilagođeni svom okolišu, posebno u pogledu vlage, topline i hrane. Obično se hrane noću ili rano ujutro, kada je najsvježije i najvlažnije, a “odmaraju” se danju – čak i vodeni puževi, žive li u jezercima, lokvama, potocima, jezerima ili oceanima (Izvor)!
Spavaju li puževi unutar ili izvan svojih ljuštura?
Ovisno o okolišnim uvjetima, puževi mogu birati hoće li se kraće ili dulje odmarati unutar svoje ljušture—osobito ako je njihova tromost/mirovanje dulje—ili vani. Osobito neki kopneni puževi, “ . . . puzati prema biljnim stabljikama i padati u stanje mirovanja. Zatim zatvaraju ulaz u školjku pečatom od sluzi, kojim se također lijepe na površinu koju su odabrali” (Izvor).
Spavaju li puževi naglavačke?
Od puževa koje je lakše promatrati/proučavati ili držati kao kućne ljubimce, ”Lokvarski puževi koriste stvari poput kamenja ili stranice akvarija kao krevet, pričvršćujući se dok spavaju.” (Izvor)
Stvoritelj Svijet uzgoja ribe ima ovaj zanimljiv pogled na akvarijske puževe: “Oni mogu spavati gotovo bilo gdje. Ljepljiva sluz im omogućuje da se penju po svim površinama u spremniku. Ova sluz se koristi da ih drži na mjestu dok spavaju. Dakle, puževi mogu spavati u bilo kojem položaju – bočno ili čak naglavačke.” (Izvor)
Spavaju li akvarijski puževi? (Ili je puž u mom spremniku mrtav?)
Ako su sva opažanja točna, čini se da akvarijski puževi doživljavaju tromost/mirovanje, što tumačimo kao san. Ponekad se, međutim, zakopaju u supstrat i teško ih je uočiti! Ako ne želite napraviti pogrešku egipatskog muzeja iz 1846. godine – stavite živog puža na izložbenu ploču, misleći da je mrtav – jedan stručnjak (Azron21) na Redditovom forumu puževa kaže da mu date dobar, staromodan miris test: „Ako puno plutaju, izvadite ih iz vode i pomirišite. . . . Ako mirišu na ribu, kao što je miris ribe, mrtvi su.” (Izvor)
Hoće li puževi preživjeti klimatske promjene?
Zašto su puževi važni? Iako možemo prikupiti povijesne podatke o okolišu iz ljuštura kalcijevog karbonata mrtvih ili fosiliziranih puževa, živi puževi bi također mogli biti vrste zvona – što nas upozorava prije nastaje nepovratna šteta.
Istraživačica puževa Rebecca Rundell sažima: “Ako puževi u oceanu prave svoje ljušture. . . imaju problema s njihovom izgradnjom, onda to znači da je ocean u velikim problemima.” (Izvor)
Čak i kopneni puževi pružaju tragove koji bi mogli spasiti još jednu važnu vrstu—Homo sapiens sapiens. “[If land snails are dying off] moglo bi vam dati priliku da promijenite smjer, da otkrijete suptilne promjene koje ljudi inače ne bi mogli vidjeti dok ne bude prekasno,” nastavio je Rundell.
Nadajmo se da će puževi—i ljudi koji ih vole i istražuju ostati ovdje puno dulje od mnogih vrsta koje su već izumrle.
Ako ste poput mene, volite i podržavate sve puževe. Nedavno sam pronašao ovu majicu kratkih rukava koju jako volim – Fenomenalna puževa majica (Link na Amazon). Upravo ga nosim dok uređujem ovaj članak!
Naruči metalni krevet već danas!